U predmetu Grubišić protiv Hrvatske,

Europski sud za ljudska prava (Prvi odjel), zasjedajući u vijeću sastavljenom

g. C. L. ROZAKIS, predsjednik

g. P. LORENZEN,

g. G. BONELLO,

gđa F. TULKENS,

gđa N. VAJIĆ,

gđa S. BOTOUCHAROVA,

gđa E. STEINER, suci

i. g. S. QUESADA, zamjenik Tajnika Odjela,

nakon vijećanja zatvorenog za javnost dana 30. rujna 2004.;

donosi slijedeću presudu, koja je usvojena istog dana:

POSTUPAK

1. Predmet je iznesen u zahtjevu (br. 15112/02) hrvatskog državljanina, g. Nikole

Grubišića ("podnositelj") protiv Republike Hrvatske, podnesenom Sudu dana 25.

veljače 2002. na temelju članka 34. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda ("Konvencija").

2. Podnositelja je zastupao g. A. Nobilo, odvjetnik iz Zagreba. Hrvatsku Vladu

("Vlada") zastupala je njezina zastupnica, gđa Lidija Lukina-Karajković.

3. Podnositelj prigovara da izglasavanje Zakona o dopunama Zakona o obveznim

odnosima iz 1996. predstavlja povredu njegovih prava na pristup sudu zajamčenog

člankom 6. stavak 1. Konvencije i povredu njegovog prava na učinkovito pravno

sredstvo zajamčenog člankom 13. Konvencije.

4. Odlukom od 29. siječnja 2004. Sud je proglasio zahtjev podnositelja dopuštenim.

5. Dana 17. svibnja 2004. i 21. lipnja 2004. Vlada, odnosno podnositelj, podnijeli su

formalne izjave o prihvaćanju prijateljskog rješenja predmeta.

ČINJENICE

6. Podnositelj je rođen 1933. i živi u Zagrebu.

7. Dana 25. kolovoza 1992. kuća podnositelja u Sukošanu, Hrvatska, minirana je od

strane nepoznatih počinitelja.

8. Dana 19. srpnja 1995. podnositelj je pokrenuo građanski postupak pred Općinskim

sudom u Zagrebu, tražeći naknadu štete od Republike Hrvatske za svoje oštećeno

vlasništvo.

9. Dana 17. siječnja 1996. godine Hrvatski Sabor donio je izmjene Zakona o

obveznim odnosima koji propisuje da svi postupci vezani za štetu nastalu uslijed

terorističkih akata moraju biti prekinuti do donošenja novog zakona. Prije donošenja

takvog propisa šteta nastala uslijed terorističkih akata ne može se tražiti.

10. Dana 29. siječnja 1997. Općinski sud u Zagrebu prekinuo je postupak.

11. Dana 14. srpnja 2003. Hrvatski Sabor donio je Zakon o odgovornosti za štetu

nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracije ("Narodne novine", br.

117/03 od 23. srpnja 2003.).

PRAVO

12. Dana 17. svibnja 2004. Sud je zaprimio slijedeću izjavu u ime Vlade:

"Izjavljujem da Vlada Republike Hrvatske u cilju sklapanja prijateljskog rješenja gore navedenog

predmeta nudi g. Nikoli Grubišiću na ex gratia osnovi isplatu iznosa od 6.000 EUR. Taj iznos pokriva

svu materijanu i ne-materijalnu štetu te troškove i izdatke, a bit će pretvoren u nacionalnu valutu na dan

isplate te slobodan od bilo kakvih daljnjih davanja. Isplata će se izvršiti u roku od tri mjeseca od dana

donošenja presude Suda na temelju članka 39. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava. Ta će

isplata predstavljati konačno rješenje predmeta.

U slučaju da isplata ne bude izvršena u rečenom roku od tri mjeseca, Vlada se obvezuje platiti, sve do

isplate, običnu kamatu po stopi jednakoj najnižoj kamatnoj stopi Europske središnje banke tokom

razdoblja neplaćanja, uvećanoj za tri postotna boda.

Vlada se nadalje obvezuje da neće tražiti da predmet bude iznesen Velikom Vijeću u skladu sa

člankom 43. stavak 1. Konvencije."

13. Dana 21. lipnja 2004. Sud je zaprimio slijedeću izjavu potpisanu od strane

punomoćnika podnositelja:

"Primam na znanje da je Vlada Republike Hrvatske u cilju prijateljskog rješenja gore navedenog

predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava spremna platiti g. Nikoli Grubišiću na ex gratia

osnovi iznos od 6.000 EUR koji pokriva svu materijanu i ne-materijalnu štetu te troškove i izdatke, a

bit će pretvoren u nacionalnu valutu na dan isplate te slobodan od bilo kakvih daljnjih davanja.

Podnositelj prihvaća prijedlog i odriče se bilo kakvih daljnjih zahtjeva prema Hrvatskoj u odnosu na

činjenice ovog zahtjeva. Podnositelj izjavljuje da to predstavlja konačno rješenje predmeta.

Ova izjava dana je u kontekstu prijateljskog rješenja koje su postigli Vlada i podnositelj. Podnositelj se

nadalje obvezuje da neće tražiti da predmet bude iznesen Velikom Vijeću u skladu sa člankom 43.

stavak 1. Konvencije nakon što bude donesena presuda Suda."

14. Sud prima na znanje sporazum postignut između stranaka (članak 39.

Konvencije). Sud smatra da je sporazum osnovan na poštivanju ljudskih prava kako je

to definirano Konvencijom i njezinim Protokolima (članak 37. stavak 1. in fine

Konvencije i pravilo 62. stavak 3. Poslovnika Suda)

15. U skladu s time, predmet treba biti izbrisan sa liste predmeta.

IZ TIH RAZLOGA SUD JEDNOGLASNO,

1. Odlučuje brisati zahtjev sa liste predmeta;

2. Prima na znanje sporazum stranaka da neće tražiti preispitivanje predmeta

pred Velikim Vijećem.

Sastavljeno na engleskom i upućeno pismenim putem dana 21. listopada

2004., na temelju pravila 77. stavci 2. i 3. Poslovnika Suda.

Santiago QUESADA

zamjenik Tajnika

Christos ROZAKIS

Predsjednik