U predmetu Dorontić protiv Hrvatske

Europski sud za ljudska prava (Prvi odjel), zasjedajući u vijeću sastavljenom

g. C. L, ROZAKIS, predsjednik

g. P. LORENZEN,

g. G. BONELLO,

gđa F. TULKENS,

gđa N. VAJIĆ,

g. E. STEINER,

g. K. HAJIYEV, suci

i. g. S. QUESADA, zamjenik Tajnika Odjela

nakon vijećanja zatvorenog za javnost dana 24. lipnja 2004.;

donosi slijedeću presudu, koja je usvojena istog dana:

POSTUPAK

1. Predmet je iznesen u zahtjevu (br. 4938/02) hrvatske državljanke gospođe Borke

Dorontić ("podnositeljica") protiv Republike Hrvatske podnesenom Sudu dana 15.

listopada 2001. na temelju članka 34. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda ("Konvencija").

2. Podnositeljicu je zastupala gđa Branka Paprić, odvjetnica iz Osijeka, Hrvatska.

Hrvatsku Vladu ("Vlada") zastupala je njezina zastupnica, gđa Lidija Lukina-

Karajković.

3. Podnositeljica prigovara da izglasavanje Zakona o dopunama Zakona o obveznim

odnosima iz 1999. predstavlja povredu njegovog prava na pristup sudu zajamčenog

člankom 6. stavak 1. Konvencije.

4. Odlukom od 11. prosinca 2003. Sud je proglasio zahtjev podnositeljice dopuštenim.

5. Dana 17. i 24. ožujka 2004. Vlada i podnositeljica podnijele su formalne izjave o

prihvaćanju prijateljskog rješenja predmeta.

ČINJENICE

6. Podnositeljica je rođena 1956. i živi u Zadru, Hrvatska.

7. Dana 1. studenoga 1994. kuća podnositeljice u Starigradu zapaljena je od strane

nepoznatih pripadnika lokalne policije.

8. Dana 12. travnja 1991. podnositeljica je pokrenula građanski postupak pred

Općinskim sudom u Zadru, tražeći naknadu štete od Republike Hrvatske za svoje

oštećeno vlasništvo.

9. Na temelju Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima iz 1999. (Narodne

novine br.112/1999) Općinski sud u Zadru prekinuo je postupak dana 10. ožujka

2000. Podnositeljica je podnijela žalbu na tu odluku. Dana 17. svibnja 2001.

Županijski sud u Zadru odbio je njezinu žalbu. Dana 30. siječnja 2002. Vrhovni sud

Republike Hrvatske odbacio je njezinu žalbu kao nedopuštenu.

10. Na temelju Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od

pripadnika Hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata iz

2003. (Narodne novine br. 117/03), postupak je nastavljen dana 3. prosinca 2003.

PRAVO

11. Dana 17. ožujka 2004. Sud je zaprimio slijedeću izjavu u ime Vlade:

"Izjavljujem da Vlada Republike Hrvatske u cilju sklapanja prijateljskog rješenja gore navedenog

predmeta nudi gospođi Borki Dorontić na ex gratia osnovi isplatu iznosa od 6.000 EUR. Taj iznos

pokriva svu materijanu i ne-materijalnu štetu te troškove i izdatke, a bit će pretvoren u nacionalnu

valutu na dan isplate te slobodan od bilo kakvih daljnjih davanja. Isplata će se izvršiti u roku od tri

mjeseca od dana donošenja presude Suda na temelju članka 39. Europske konvencije za zaštitu ljudskih

prava. Ta će isplata predstavljati konačno rješenje predmeta.

U slučaju da isplata ne bude izvršena u rečenom roku od tri mjeseca, Vlada se obvezuje platiti, sve do

isplate, običnu kamatu po stopi jednakoj najnižoj kamatnoj stopi Europske središnje banke tokom

razdoblja neplaćanja, uvećanoj za tri postotna boda.

Vlada se nadalje obvezuje da neće tražiti da predmet bude iznesen Velikom Vijeću u skladu sa

člankom 43. stavak 1. Konvencije."

12. Dana 24. ožujka 2004. Sud je zaprimio slijedeću izjavu potpisanu od

podnositeljice:

"Primam na znanje da je Vlada Republike Hrvatske u cilju prijateljskog rješenja gore navedenog

predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava spremna platiti mi na ex gratia osnovi iznos od

6.000 EUR koji pokriva svu materijanu i ne-materijalnu štetu te troškove i izdatke, a bit će pretvoren u

nacionalnu valutu na dan isplate te slobodan od bilo kakvih daljnjih davanja.

Podnositeljica prihvaća prijedlog i odriče se bilo kakvih daljnjih zahtjeva prema Hrvatskoj u odnosu na

činjenice ovog zahtjeva. Podnositeljica izjavljuje da to predstavlja konačno rješenje predmeta.

Ova izjava dana je u kontekstu prijateljskog rješenja koje su postigli Vlada i podnositeljica.

Podnositeljica se nadalje obvezuje da neće tražiti da predmet bude iznesen Velikom Vijeću u skladu sa

člankom 43. stavak 1. Konvencije nakon što bude donesena presuda Suda."

13. Sud prima na znanje sporazum postignut između stranaka (članak 39.

Konvencije). Sud smatra da je sporazum osnovan na poštivanju ljudskih prava kako je

to definirano Konvencijom i njezinim Protokolima (članak 37. stavak 1. in fine

Konvencije i pravilo 62. stavak 3. Poslovnika Suda)

14. U skladu s time, predmet treba biti izbrisan sa liste predmeta.

IZ TIH RAZLOGA SUD JEDNOGLASNO,

1. Odlučuje brisati zahtjev sa liste predmeta.

2. Prima na znanje sporazum stranaka da neće tražiti preispitivanje predmeta

pred Velikim Vijećem.

Sastavljeno na engleskom i upućeno pismenim putem dana 15. srpnja 2004.,

na temelju pravila 77. stavci 2. i 3. Poslovnika Suda.

Santiago QUESADA

zamjenik Tajnika

Christos ROZAKIS

Predsjednik