U predmetu Divjak protiv Hrvatske,

Europski sud za ljudska prava (Prvi odjel), zasjedajući u vijeću sastavljenom od:

g. C. L. ROZAKIS, Predsjednik,

g. L. LOUCAIDES,

gđa F. TULKENS,

g. P. LORENZEN,

gđa N. VAJIĆ,

gđa S. BOTOUCHAROVA,

g. K. HAJIYEV, suci,

i. g. S. NIELSEN, Tajnik Odjela,

nakon vijećanja zatvorenog za javnost dana 25. studenog 2004.,

donosi slijedeću presudu, koja je usvojena istog dana:

POSTUPAK

1. Predmet je iznesen u zahtjevu (br. 9520/02) dvoje hrvatskih državljana, gđe. Živke

Divjak i g. Milivoja Divjaka ("podnositelja") protiv Republike Hrvatske, podnesenom

Sudu dana 13. veljače 2002. na temelju članka 34. Europske konvencije za zaštitu

ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Konvencija").

2. Podnositelje je zastupao g. A. Nobilo, odvjetnik iz Zagreba. Hrvatsku Vladu

("Vlada") zastupala je njezina zastupnica, gđa Lidija Lukina-Karajković.

3. Podnositelji prigovaraju da izglasavanje Zakona o dopunama Zakona o obveznim

odnosima iz 1996. predstavlja povredu njihovih prava na pristup sudu zajamčenog

člankom 6. stavak 1. Konvencije i povredu njihovog prava na učinkovito pravno

sredstvo zajamčenog člankom 13. Konvencije.

4. Odlukom od 16. prosinca 2003. Sud je proglasio zahtjev podnositelja dopuštenim.

5. Dana 11. ožujka i 21. lipnja 2004. Vlada, odnosno podnositelji, podnijeli su

formalne izjave o prihvaćanju prijateljskog rješenja predmeta.

ČINJENICE

6. Podnositelji su rođeni 1932., odnosno 1928. i žive u Sisku, Hrvatska.

7. Dana 1. srpnja 1992. kuća podnositelja u Sukošanu, Hrvatska, minirana je od strane

nepoznatih počinitelja.

8. Dana 9. svibnja 1995. podnositelji su pokrenuli građanski postupak pred Općinskim

sudom u Zagrebu, tražeći naknadu štete od Republike Hrvatske za svoje oštećeno

vlasništvo.

9. U skladu sa Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine",

br. 7/1996 od 26. siječnja 1996.) Općinski sud u Zagrebu prekinuo je postupak 6.

prosinca 1999.

10. Dana 7. studenog 2002. podnositelji su se žalili Ustavnom sudu radi prekida

postupka u njihovom predmetu pred Općinskim sudom u Zagrebu. Čini se da

postupak pred Ustavnim sudom još uvijek traje.

11. Dana 4. prosinca 2003. postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu nastavljen je

sukladno Zakonu o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih

demonstracija ("Narodne novine", br. 117/03 od 23. srpnja 2003.).

12. Istog dana Općinski sud u Zagrebu odbacio je zahtjev podnositelja zbog

nenadležnosti. Podnositelji su se žalili i sada se predmet izgleda vodi pred

Županijskim sudom u Zagrebu.

PRAVO

13. Dana 11. ožujka 2004. Sud je zaprimio slijedeću izjavu potpisanu od Vladinog

zastupnika:

"Izjavljujem da Vlada Republike Hrvatske u cilju sklapanja prijateljskog rješenja gore navedenog

predmeta nudi gđi Živki Divjak i g. Milovoju Divjak na ex gratia osnovi isplatu iznosa od 10.000

EUR. Taj iznos pokriva svu materijanu i ne-materijalnu štetu te troškove i izdatke, a bit će pretvoren u

nacionalnu valutu na dan isplate te slobodan od bilo kakvih daljnjih davanja. Isplata će se izvršiti u

roku od tri mjeseca od dana donošenja presude Suda na temelju članka 39. Europske konvencije za

zaštitu ljudskih prava. Ta će isplata predstavljati konačno rješenje predmeta.

U slučaju da isplata ne bude izvršena u rečenom roku od tri mjeseca, Vlada se obvezuje platiti, sve do

isplate, običnu kamatu po stopi jednakoj najnižoj kamatnoj stopi Europske središnje banke tokom

razdoblja neplaćanja, uvećanoj za tri postotna boda.

Vlada se nadalje obvezuje da neće tražiti da predmet bude iznesen Velikom Vijeću u skladu sa

člankom 43. stavak 1. Konvencije."

14. Dana 21. lipnja 2004. Sud je zaprimio slijedeću izjavu potpisanu od podnositelja:

"Primamo na znanje da je Vlada Republike Hrvatske u cilju prijateljskog rješenja gore navedenog

predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava spremna platiti gđi Živki Divjak i g. Milivoju Divjak

na ex gratia osnovi iznos od 10.000 EUR koji pokriva svu materijanu i ne-materijalnu štetu te troškove

i izdatke, a bit će pretvoren u nacionalnu valutu na dan isplate te slobodan od bilo kakvih daljnjih

davanja.

Podnositelji prihvaćaju prijedlog i odriču se bilo kakvih daljnjih zahtjeva prema Hrvatskoj u odnosu na

činjenice ovog zahtjeva. Podnositelji izjavljuju da to predstavlja konačno rješenje predmeta.

Ova izjava dana je u kontekstu prijateljskog rješenja koje su postigli Vlada i podnositelji.

Podnositelji se nadalje obvezuju da neće tražiti da predmet bude iznesen Velikom Vijeću u skladu sa

člankom 43. stavak 1. Konvencije nakon što bude donesena presuda Suda."

15. Sud prima na znanje sporazum postignut između stranaka (članak 39.

Konvencije). Sud smatra da je sporazum osnovan na poštivanju ljudskih prava kako je

to definirano Konvencijom i njezinim Protokolima (članak 37. stavak 1. in fine

Konvencije i pravilo 62. stavak 3. Poslovnika Suda)

16. U skladu s time, predmet treba biti izbrisan sa liste predmeta.

IZ TIH RAZLOGA SUD JEDNOGLASNO,

1. Odlučuje brisati zahtjev sa liste predmeta;

2. Prima na znanje sporazum stranaka da neće tražiti preispitivanje predmeta

pred Velikim Vijećem.

Sastavljeno na engleskom i upućeno pismenim putem dana 16. prosinca 2004.,

na temelju pravila 77. stavci 2. i 3. Poslovnika Suda.

Søren NIELSEN

Tajnik

Christos ROZAKIS

Predsjednik