© Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava. Sva prava pridržana. Dopuštenje za ponovno objavljivanje ovog sažetka dano je isključivo u svrhu uključivanja u HUDOC bazu podataka Suda.
© Office of the Agent of the Republic of Croatia before the European Court of Human Rights. All rights reserved. Permission to re-publish this summary has been granted for the sole purpose of its inclusion in the Court’s database HUDOC.
© Bureau de l’Agent de la République de Croatie devant la Cour européenne des droits de l’homme. Tous droits réservés. L’autorisation de republier ce résumé a été accordée dans le seul but de son inclusion dans la base de données HUDOC de la Cour.
MATIJAŠEVIĆ PROTIV SRBIJE
(članak 6. stavak 2.)
Presuda od 19. rujna 2006. godine
ČINJENICE
Podnositelj zahtjeva pred Europskim sudom za ljudska prava (Europski sud) je srbijanski državljanin koji se trenutno nalazi na odsluženju kazne zatvora.
Godine 2003. podnositelj je uhićen i određen mu je pritvor zbog sumnje da je počinio kaznena djela poticanja na ubojstvo i prevare. Odlukom Okružnog suda u Novom Sadu pritvor je produljen. U obrazloženju odluke o produljenju pritvora vijeće se pozvalo na činjenicu da je podnositelj već osuđivan te na njegovo ustrajno neprihvatljivo ponašanje. Dodatno, vijeće je izrijekom utvrdilo da je podnositelj "počinio kaznena djela koja su predmet ove optužbe".
Podnositelj se žalio protiv te odluke, navodeći da ona krši njegovo pravo na presumpciju nevinosti. Vrhovni sud je odbio žalbu, ne ulazeći u ispitivanje podnositeljevog prigovora glede povrede prava na presumpciju nevinosti. U nastavku kaznenog postupka podnositelj je proglašen krivim i osuđen na zatvorsku kaznu od osam godina.
PRIGOVORI
U svojem zahtjevu upućenom Europskom sudu podnositelj se žali da mu je odlukom o produljenju pritvora povrijeđeno pravo na presumpciju nevinosti, zajamčeno člankom 6. stavkom 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija).
ODLUKA SUDA
Članak 6. stavak 2.
U svojoj presudi Europski sud je istaknuo da će se smatrati da postoji povreda prava na presumpciju nevinosti ako sudska odluka ili bilo kakva izjava javnog službenika u odnosu na osobu osumnjičenu da je počinila kazneno djelo odražava uvjerenje da je kriv prije no što je njegova krivnja dokazana na zakonom predviđeni način. U nedostatku formalnog utvrđenja dovoljno je i obrazloženje koje sugerira da sud ili javni službenik smatra optuženog krivim. Preuranjeno očitovanje o krivnji od strane suda neizbježno predstavlja povredu presumpcije nevinosti.
Primjenjujući načelo na konkretni predmet, Europski sud je utvrdio da je Okružni sud u Novom Sadu u svojoj odluci o produljenju pritvora doista proglasio podnositelja krivim, što Vrhovni sud nije sankcionirao. Europski sud nije prihvatio argument tužene države da se radi o nepreciznoj formulaciji i očitoj pogrešci, smatrajući da postoji bitna razlika između tvrdnje da je netko osumnjičen da je počinio zločin i jasne sudske izjave, bez konačne presude, da je određena osoba počinila zločin. Zbog toga je Europski sud utvrdio da je došlo do povrede prava na presumpciju nevinosti.